„Ljude valja učiti, do najveće moguće mjere,  da svoje znanje ne crpe iz knjiga, već da proučavaju nebo i zemlju, hrastove i bukve, tj. da proučavaju i ispituju same stvari, a ne tuđa zapažanja o stvarima.“                

                                                                                Komensky

      U bespoštednoj utrci obrazovanja i tehnologije učenici s pravom osjećaju konfuziju dok kreatori obrazovnih programa vode svakodnevnu bitku s implementacijom tehnologije i metodike rada s tehnologijom u prostore škola.

     Promatrajući informacijsku i komunikacijsku tehnologiju koja omogućuje prijenos i uporabu svih vrsta informacija i predstavlja najprodorniju generičku tehnologiju današnjice, uviđamo da je ona kao takva, temelj ekonomije i društva 21. stoljeća. Ova je tehnologija generator promjena u svim sferama društva. Uzimajući u obzir internet kao globalnu podatkovnu mrežu i količinu informacija koju nam ssvakodnevno nudi, možemo zaključiti kako su internet i World Wide Web redundantni. Dakle, ekspanzijom znanja raste i internet koji te informacije apsorbira u svojim serverima diljem svijeta.  Zadatak učitelja i odgajatelja jest da civilizacijski imperativ tehnologije prilagode stvarnim potrebama učenika te da se i sami permanentno obrazuju i koriste svim sredstvima i dostupnim tehnologijama kako bi proširili obrazovnu stvarnost i obrazovne izvore.

     Spomenuti brzi razvoj tehnologije nije stvar slučajnosti ona je proizvod ljudi koji uče. Potreba za razvijanjem digitalnih kompetencija i njihovu upotrebu u svrhu učenja, a ne samo zabave identificirana je kroz iskustvo u radu s učenicima, ali je i formalno definirana u raznim aktima koji definiraju smjer kretanja obrazovnih politika u Republici Hrvatskoj.

     Pravo na učenje, prema Općoj deklaraciji o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda, jedno je od temeljnih ljudskih prava. Činjenica da se kompjuterska tehnologija prije ustalila u kućanstvima nego u školama potvrđuje važnost neformalnog učenja. Prema uzoru na institucije koje se bave neformalnim učenjem otvara se prostor za uvođenje novih tehnologija i metoda u već postojeći formalni obrazovni sustav koji bi prihvaćanjem novih perspektiva mijenjao paradigme obrazovanja. Uvođenjem novih tehnologija i metoda poučavanja bitno je da institucija u koju se uvode ima ostvarene sve perspektive i tehničke predispozicije.

     E-učenje predstavlja sinonim za novo, moderno i kvalitetno obrazovanje. Isto tako, e-učenje je fleksibilno jer se stalno prilagođava novim dostignućima u tehnologiji i potrebama korisnika, odnosno učenika koji se služe tim tehnologijama u svrhu obrazovanja. Osim toga, e-učenje otvara prostor i angažman pojedinaca u vlastitoj organizaciji vremena i učenja, ali i sve više približava relacije učitelj-učenik. Dakle, e-učenje uči odgovornosti, etičnosti, kritičnosti i snalažljivosti u novim obrazovnim situacijama.

     Upravo o ovim i sličnim temama razgovaralo se na stručnom skupu u Rimu održanom 14. rujna 2012. godine u trajanju od pet dana. Za organizaciju skupa pobrinuo se F.C. “Europaclub” LIDS “Sapienza” University – Roma koji je omogućio iznimna predavanja i tehnička rješenja istaknutog predavača u ovom području Stefana Lariccia. Odobrenjem projekta koji je financiran u okviru Programa za cjeloživotno učenje od strane Europske unije preko Agencije za mobilnost i programe EU školskom pedagogu Osnovne škole Bisag i Šemovec Branimiru Vinceku omogućeno je sudjelovanje u navedenom skupu. Skupu je prisustvovalo još jedanaest kolega iz pet zemalja EU i okruženja. Sadržaj skupa odnosio se na lms sustav Plone, ali i na budućnost Interneta i multimedijskih alata. Bogatstvo ovog skupa, osim tehničkih rješenja i preporuka, bilo je i uspostavljanje vrijednih kontakata, širenje obzora i komparacija empirije i primjera dobre prakse ostalih kolega. Na samom skupu otvoren je prostor za prezentaciju rada Osnovne škole Bisag i Šemovec te svih dostignuća u odgojnoj i obrazovnoj domeni s kojima se ove dvije škole mogu pohvaliti. Sama prezentacija ostala je zamijećena pa se ukazala potreba, ali i želja za ostvarivanje suradnje i projektiranjem novih projekata koji će imati europsku dimenziju. Upravo se istražuju mogućnosti suradnje te su u pripremama izrade projektne dokumentacije.

     Potreba za permanentnim obrazovanjem i većom fleksibilnošću u odgoju i obrazovanju postaje glavna maksima djelatnicima Osnovne škole Bisag. Djelatnici škola žele iskoračiti iz okvira  razredno-predmetno-satnog sustava koji je utemeljen prije više od 350 godina. 

      Tekst i fotografije: Branimir Vincek, pedagog