Pa ipak, iako je prošlo dvadeset godina, kao da je bilo jučer. Rane su još duboke, ali naš Vukovar i danas ponosno stoji.

Uzdiže se iz pepela i ogledavši se u Dunavu pokazuje svoje novo - staro lice u krvavno stečenoj slobodi.

Pomozi nam stoga, Gospodine, da nikada ne zaboravimo ljude i njihovu patnju, našu patnju. Da zajedno podignemo grad u kojem će zasjati nova nada i donijeti osmjeh na licima napaćenih ljudi.

Neka svaka od ovih svjećica zaplovi u rijeci tisuća svijeća koje se ovih dana pale čitavom Lijepom našom

Znamo da je krunica i hrabrost malih ljudi očuvala našu zemlju i Vukovar!

Ali i danas i zauvijek, s krunicom oko vrata, svijećama i ponosom u srcima, spominjemo ....VUKOVAR... 

                                    Molitvu sastavila: vjeroučiteljica Sandra Završki