PROJEKT "ZUBNA PUTOVNICA"

Pilot Projekt "Zubna putovnica", odnosno jedinstveni obrazac dentalnog statusa je  jedna od aktivnosti koja bi trebala pridonijeti da se promicanje i zaštita oralnog zdravlja uspješno provodi.

Početkom školske godine 2017./2018. učenici 6. razreda svih osnovnih škola u Republici Hrvatskoj zajedno s drugim aktivnostima školske medicine (cijepljenje protiv hepatitisa B, skrining na skoliozu i sl.) dobili su obrazac „Zubna putovnica“. Učenici se javljaju doktoru dentalne medicine na pregled i ispunjavanje obrasca te ispunjen obrazac vraćaju školskom liječniku. U drugom polugodištu školske godine 2017./2018. program će se nastaviti za upis u prvi razred osnovne škole kada školska medicina provodi sistematske preglede djece čiji sastavni dio je i pregled kod doktora dentalne medicine.

Na isti način »Zubna putovnica« je u školskoj godini 2016./2017. provedena u Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji u 6. razredima i kod upisa u 1. razred osnovne škole, te u Vukovarsko-srijemskoj županiji, Sisačko-moslavačkoj županiji i Gradu Zagrebu kod upisa u 1. razred osnovne škole.

Cilj programa je poboljšati oralno zdravlje i zdravstveno ponašanje školske djece upućivanjem svih učenika u 6. razredu i kod upisa u 1. razred osnovne škole na pregled doktoru dentalne medicine. Putem „Zubne putovnice“ taj pregled postaje prilika za bolje upoznavanje roditelja i djeteta s doktorom dentalne medicine,  dobivanja osnovnih informacija i smjernica za očuvanje zdravlja zubi i usne šupljine, početak sanacije i dogovor oko kontrolnog pregleda u cilju stjecanja navike redovitih posjeta. Školsko doba je vrijeme kada se trajno stječu navike te stvara briga i odgovornost za zdravlje.

Organizatori programa su Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, Hrvatskom komorom dentalne medicine (HKDM), Hrvatskom liječničkom komorom (HLK) i županijskim zavodima za javno zdravstvo. Važna je i podrška Ministarstva znanosti i obrazovanja te županijskih ureda nadležnih za zdravstvo i obrazovanje. Osnovni provoditelji programa su doktori školske i dentalne medicine.

ORALNO ZDRAVLJE

Oralno zdravlje je sastavni dio općeg zdravlja i važan čimbenik ukupne kvalitete života. Samo zdrava usna šupljina omogućuje prehranu, govor i socijalni kontakt bez ikakvih teškoća.

Usprkos velikim naporima koji se ulažu u očuvanje oralnog zdravlja ne samo u Hrvatskoj, već i u cijelom svijetu, bolesti usne šupljine su u porastu.

Karijes, i dalje najčešća bolest zuba od koje pati čak 6,3 milijardi ljudi na svijetu ili gotovo 80 % svjetske populacije, još uvijek zauzima neslavno prvo mjesto među najraširenijim bolestima u svijetu. Razlog je ovakve raširenosti u tome što se liječe posljedice, a ne sprečava nastanak  bolesti.

RIZIČNI ČIMBENICI I SIMPTOMI

Zubni karijes nastaje uzajamnim djelovanjem četiri osnovna čimbenika:

- stanja zuba odnosno kvalitete cakline i cementa

- prisutnosti mikroorganizama u zubnom plaku (najčešće kao uzročnik Streptoccocus mutans)

- sniženog pH sline (niži od 5,5) uslijed načina prehrane

-  proteklog vremena

Premda izvana karijes može izgledati poput točkice, ispod površine cakline zapravo može biti izrazito velik i dubok, pa je lakše liječiti manja karijesna oštećenja nego čekati da se prošire i zahvate zubnu pulpu, što liječenje čini složenijim, dugotrajnijim i skupljim. Zubno tkivo oštećeno karijesom ne može se obnoviti, već se mora ukloniti i zamijeniti odgovarajućim materijalima u obliku zubnog ispuna (plombe) ili zubne krunice. Stoga je potrebno što prije ukloniti karijes i tako zaustaviti njegovo širenje prema zubnoj pulpi i spriječiti razvoj boli.

PREVENCIJA

Postupci koji mogu spriječiti nastanak karijesa:

            -  redovito pranje zuba pastom koja sadržava fluoride

            -  smanjenje unosa hrane i pića koja sadrže šećer

            -  redoviti odlasci na preglede zubaru

Četkanjem zubi se mehanički odstranjuju naslage na zubima koje, ako su dulje prisutne, utječu na nastanak karijesa. Bakterije se hrane šećerima odnosno razgrađuju ih, pri čemu nastaju kiseline koje dovode do snižavanja pH vrijednosti usne šupljine i demineralizacije cakline te nastanka zubnog karijesa. Najčešća mjesta nastanka zubnog karijesa su jamice griznih površina stražnjih zuba i sva ona mjesta koja se otežano i nedovoljno čiste, poput prostora između zuba ili loših postojećih ispuna u kojima se zadržava hrana.Redovita oralna higijena podrazumijeva pranje zuba oko tri minute nakon svakog obroka, pri čemu se trebaju četkati svi zubi, posebno oni stražnji, a ne samo oni u vidljivom području. Osim četkice za zube treba koristiti zubni konac za čišćenje prostora među zubima koji su nedostupni zubnoj četkici.

Izuzetno je važno svakih tri do šest mjeseci posjetiti doktora dentalne medicine koji će zube temeljito pregledati, spriječiti nezamijećeno širenje karijesa, smanjiti eventualnu bol i spriječiti infekciju zubne pulpe.

Djecu treba od malih nogu učiti navici održavanja oralne higijene, svakodnevnom pranju zubi i izbjegavanju prevelike konzumacije slatkiša, gaziranih i ostalih slatkih pića koja mogu dugoročno utjecati na oštećenje zubi. Već od samog početka razvoja zubi djecu treba redovito voditi na pregled doktoru dentalne medicine radi praćenja razvoja i napretka razvoja zubi.

U održavanju zdravlja zubi važno je jesti zdravu hranu bogatu bjelančevinama, vitaminima, mineralima, integralnim žitaricama i općenito hranu koja se ne lijepi za zube i koju treba duže žvakati.