SVJETSKI DAN ŠUMA 21.3.

Svjetski dan zaštite šuma obilježava se 21. ožujka na prvi dan proljeća i prilika je da se podsjeti na važnost šuma i njihove zaštite. Kao zabrinjavajuć podatak služi činjenica da su se šumske površine u svijetu, prema podacima Ujedinjenih naroda, u zadnjih 15 godina smanjile za više od trostruke površine Njemačke.

Gubitak šuma nastavit će se zbog klimatskih promjena, a unatoč globalnim naporima za smanjenjem ispuštanja u atmosferu plinova s učinkom staklenika. Šume su danas ugrožene od lošeg gospodarenja, požara, poremećenog režima voda, kukaca, glodavaca, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša i dr. U tom smislu zaštita šuma podrazumijeva primjereno gospodarenje, zaštitu šume od štetočina i požara, zaštitu šumskog tla i stabala te druge preventive mjere. No, unatoč svim čimbenicima od kojih je ugrožena šuma je još uvijek tu, ali joj je potrebna čovjekova zaštita.

Učenici petog razreda naše Škole su Dan šuma obilježili izradom plakata na kojem su se osvrnuli na značenje šuma za čovjeka. Proučavali smo šume kao sirovine za proizvodnju različitih materijala i proizvoda.

Osim što omogućuju život stvaranjem kisika i pružaju stanište brojnim životinjama i drugim biljkama, sječom šuma čovjek dobiva nove obradive površine, drvo za ogrijev, sirovinu građevni materijal (drvene kuće, plovila, namještaj…). Od drveta se dobivaju papir i  celuloza koja služi u proizvodnji pelena i higijenskih uložaka, od stabla kaučukovca se dobiva guma. Također, brojne vrste drveća imaju neka ljekovita svojstva pa se koriste i u farmaceutskoj industriji za proizvodnju lijekova.

Sve navedeno je čovjeku prijeko potrebno, no samim time svijest o zaštiti šuma i djelovanje čovjeka u tom smjeru trebaju biti puno veći.

SVJETSKI DAN VODA, 22.3.

Prve važne preporuke o problemima vezanim za vodu i vodne resurse bile su formulirane na konferenciji Ujedinjenih naroda o vodama koja je održana 1977. godine u Mar del Plati (Argentina). Nakon konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju u Rio de Janeirou, Brazil, Opća skupština UN je rezolucijom od 22. veljače 1993. odlučila da se 22. ožujak svake godine obilježi kao Svjetski dan voda i da se na taj dan, diljem svijeta, posebno skrene pozornost na probleme vezane za vodu i vodne resurse, s tim da se svake godine obilježava uz drugi moto. Ova godina, 2013.,  je obilježena pozivom za međunarodnu suradnju na području voda.

Republika Hrvatska se ubraja u skupinu vodom relativno bogatih zemalja, u kojoj problemi s vodom i oko vode nisu zaoštreni i vodni resursi zasad nisu ograničavajući za razvoj. Prema istraživanjima UNESCO-a iz 2003. godine, Hrvatska je po dostupnosti i bogatstvu vodenih izvora na vrlo visokom 5. mjestu u Europi, a na 42. mjestu u svijetu. Obnovljive zalihe podzemnih voda u Republici Hrvatskoj procjenjuju se na oko 9 milijardi m3/godišnje (od čega se koristi samo oko 4,5% zaliha).

Naš plakat se osvrnuo na značenje vode za čovjeka kroz statističke podatke o svjetskoj potražnji i potrošnji vode. Svakog dana prosječno kućanstvo potroši oko 50 litara vode na ispiranje wc-a, jedan od šest ljudi na Zemlji nema dnevnih 20-50 litara osigurane svježe vode, a svakodnevno od posljedica nedostatka vode umire 3.800 djece. Prema procjenama čak 1,1 milijarda ljudi nema pristup pitkoj vodi, a 2,4 milijarde živi bez osnovnih sanitarnih uvjeta.

SVJETSKI METEOROLOŠKI DAN, 23.3.

Svjetski meteorološki dan obilježava se u znak sjećanja na 23. ožujka 1950. godine, kada je službeno osnovana Svjetska meteorološka organizacija (WMO) - međuvladina organizacija i specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda.

Svjetska meteorološka organizacija, u suradnji s nacionalnim meteorološkim i hidrološkim službama, ima veliki udio u osiguranju hrane za svjetsko pučanstvo, kao i za zadovoljavanje zahtjeva za slatkom vodom kućanstava, poljodjelstva, industrije i drugog. Hrvatska je od osnutka WMO-a surađivala s tom organizacijom, a nakon stjecanja samostalnosti i sama se učlanila u WMO u studenome 1992.

Meteorologija, hidrologija i ostale geofizičke znanosti bave se izazovima povezanim s održivim razvojem, na područjima kao što su ublažavanje katastrofa, osiguranje hrane, upravljanje zalihama vode, prometom, turizmom, te kontrolom onečišćenja.

Povodom Svjetskog meteorološkog dana, upoznali samo se s mjernim instrumentima u meteorologiji, poput termometra – uređaja za mjerenje temperature, barometra – uređaja za mjerenje tlaka zraka, higrometra – uređaja za mjerenje vlage u zraku, anemometra – uređaja za mjerenje smjera i jačine vjetra, heliografa – uređaja za mjerenje naoblake, tj. sijanja Sunca, kišomjera – sprave za mjerenje količine padalina i dr.

 Tekst i fotografije: Ana Derdić, učiteljica geografije